Ivan ikic Nasa je znanstvena dijaspora jako snazna

Riječko sveučilište domaćin je 1. Međunarodnog znanstvenog simpozija CROSCIENCE. Okupilo se više od 280 hrvatskih znanstvenika, a raspravlja se o budućnosti znanosti - bez koje nema ni gospodarskog razvoja. Od fizike i kemije preko medicine i računalne znanosti, hrvatski znanstveni talenti iskazuju se u mnogim područjima. - Ogroman je potencijal mladih u Hrvatskoj, a to se najbolje vidi kada otiđu u inozemstvo. Tamo se vidi u usporedbi s onima koji su se školovali u vrhunskim institucijama od Njemačke do Amerike. Oni pokazuju bolje rezultate, uspješniji su. Zato je naša znanstvena dijaspora jako snažna, rekao je prof. dr. sc Ivan Đikić , molekularni biolog. CROSCIENCE - međunarodni znanstveni simpozij Foto: Damir Skomrlj / CROPIX Tako se i na nedavno objavljenu Stanfordovu listu 2% najutjecajnijih znanstvenika svijeta za prošlu godinu - upisalo i njih 116 iz Hrvatske. - Bez znanosti nema gospodarskog razvoja. Ja sam biologinja, a bez bazične biologije nema medicine, nema napretka u liječenju, dijagnostici, terapijama. To je samo jedan primjer zašto je znanost bitna za društvo, istaknula je prof. dr. sc. Iva Tolić , molekularna biologinja s Instituta Ruđer Bošković. "Potaknuti poduzetnički način razmišljanja" No i na znanstvenom putu ima prepreka - od financija do mogućnosti zaposlenja. Dr. sc. Adrijana Vinter , direktorica kompanije za istraživanje lijekova, smatra da treba „potaknuti poduzetnički način razmišljanja i omogućiti ljudima da sami osnivaju kompanije koje su povezane s različitim znanosti te da od toga grade budućnost Hrvatske”. Putem NPOO-a i programa Konkurentnost i kohezija za razvoj znanosti dostupno je oko 660 milijuna eura. Hrvoje Meštrić , ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih istaknuo je da će uskoro krenuti i 106 milijuna eura u okviru projekta DIG-IT zajedno sa Svjetskom bankom. Znanstvena budućnost, problemi, ali i rješenja - neke su od tema o kojima će se raspravljati iduća dva dana. Podršku je došao dati i predsjednik Republike. - Kao što bi rekao Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik - ovo je četa mala. Riječ četa je u hrvatskom jeziku malo kompromitirana zadnjih 20 godina, ali je hrvatska. To je satnija sada, ali ne mogu reći mala satnija. Dakle, to je četa mala, ali četa odabrana. Za znanstveni život dižem palac gore, kazao je predsjednik Republike Zoran Milanović. Do 2030. ulaganja u istraživanja i razvoj trebala bi dosegnuti 3% BDP-a. U Rijeci i još pet hrvatskih te 25 europskih gradova održava se Europska noć istraživača. U riječkom programu sudjeluje 10 sastavnica Sveučilišta u Rijeci i 130 znanstvenika na više od 30 znanstvenih postaja. Cilj ove manifestacije je približiti znanost široj zajednici. Stipan Jonjić , član HAZU-a i profesor emeritus Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci istaknuo je da hrvatska znanost, kao i znanost u mnogim novim europskim zemljama, prilično, skoro drastično zaostaje za znanošću u starim europskim zemljama. - To je zaostajanje prilično manifestirano u onim aspektima koji su za Hrvatsku jako važni, dakle visoko obrazovanje, razvoj novih tehnologija (..) Sve u svemu to je bio zapravo motiv okupljanja u sklopu manifestacije CROSCIENCE, hrvatskih znanstvenika u dijasporiji, zapravo to je bila njihova ideja, nas u domovini i ljudi koji donose odluke, koji kreiraju zakone. U jednoj neformalnoj atmosferi pričamo o svim problemima koji tište hrvatsku znanost, kazao je Jonjić. Dodao je da se puno razgovaralo o tome "zašto smo slabi u privlačenju europskih sredstava, kako možemo biti bolji, kako popraviti sustav financiranja, kako zadržati mlade". To su, kaže, sve bile teme koje nas tište i koje raspravljamo na ovoj razini i nadamo se da ćemo tako pomoći Hrvatskoj, nama samima, da budemo bolji i uspješni na razini Europe. Igor Štagljar , profesor biokemije i molekularne genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Torontu, istaknuo je da je hrvatski znanstvenici u dijaspori jako važni za domaću znanost. - Nekolicina nas radi na elitnim svjetskim sveučilištima i mi smo već na neki način uključeni u rad u Hrvatskoj. Ja sam profesor na Sveučilištu u Splitu, na Medicini u Zagrebu. Moji kolege Ivan Đikić , Nenad Ban , Igor Rudan također. Prema tome mi želimo pomoći Hrvatskoj i mislim da znanje koje smo mi stekli u proteklih 35 godina vani se može vrlo dobro primijeniti u Hrvatskoj kako bi Hrvatska bila još bolja, izjavio je Štagljar. # Rijeka # Obrazovanje i znanost googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657620534770-0'); }); googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1657619086178-0'); }); _ipromNS('zone',32) _ipromNS('zone',265) Vezani sadržaj Treća dob Budućnost znanosti ovisi o odgovornosti i skromnosti samih znanstvenika Manjinski mozaik: Gin s Korduna U Rijeci otvoren simpozij kojem je cilj okupljanje hrvatskih znanstvenika