Rusija jako smanjila isporuke plina Europi

RUSKI Gazprom izvijestio je da će danas poslati znatno manje plina u Europu pred istek sporazuma o tranzitu kroz Ukrajinu. Ruska kompanija planira u utorak preko Ukrajine poslati 37.2 milijuna kubika plina, za 12.3 posto manje nego u ponedjeljak. Sporazum o tranzitu kroz Ukrajinu istječe u ponoć i Rusija od prvog dana nove godine više neće slati plin tom rutom prema Europi, osim ako u zadnji tren ne bude postignut dogovor. Kijev je već objavio da neće produljivati sporazum, a ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošli tjedan da je za potpisivanje novog sporazuma prekasno. U listopadu Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da obustava tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu predstavlja "značajan izvor neizvjesnosti uoči ovogodišnje zime na sjevernoj hemisferi" i otvara pitanja u opskrbi plinom ponajprije zemalja u srednjoj Europi koje nemaju izlaz na more, poput Austrije, Mađarske i Slovačke. "U neposrednoj budućnosti" njihova opskrba neće biti upitna zahvaljujući punim skladištima, povezanoj plinskoj infrastrukturi i "neizravnom" pristupu svjetskom tržištu LNG-a, naglasili su. Mađarska namjerava i dalje nabavljati plin iz Rusije, i to cjevovodom Turkstream, iako je željela sačuvati i rutu preko Ukrajine. Slovačka je pak Ukrajini zaprijetila obustavom isporuka struje ako ne produlji sporazum o tranzitu. Austrija je pronašla druge izvore nabave, uz oštre kritike na račun Njemačke zbog naknada za skladištenje plina. Najranjivija je po ocjeni IEA-a Moldavija koja mora surađivati s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi osigurala plin tijekom zime, upozorila je IEA. Kišinjev pak očekuje "tešku zimu", prema riječima predsjednice Maie Sandu, i razmatra nacionalizaciju domaćeg dobavljača Moldovagaza, u 50-postotnom vlasništvu Gazproma. Oslabljena konkurentnost Gubitak jeftinog ruskog plina zakočio je europsko gospodarstvo, raspirio inflaciju i zaoštrio krizu troškova života, napominje Reuters. Konkurentnost europskih kompanija na svjetskim tržištima slabi, a njemačka je industrija na izdisaju. Glavni su dobavljači plina za Europu danas kompanije iz Norveške, SAD-a i Katara. Norveški je plin pak znatno skuplji u Europi nego u SAD-u, prema poslovnim izvješćima energetskog diva Equinora. U trećem tromjesečju realizirana cijena plina u Europi iznosila je 11.24 dolara za milijun britanskih termalnih jedinica (mmbtu), a na američkom 1.66 dolara, izvijestio je Equinor. Američki predsjednik na odlasku Joe Biden uveo je pak moratorij na izdavanje dozvola za nove pogone za ukapljeni prirodni plin, a SAD je uveo i sankcije ruskom Gazprombanku, otežavši preostalim kupcima plaćanje. Katar je pak nedavno zaprijetio Europskoj uniji da će obustaviti isporuke bude li Bruxelles striktno provodio propise o odgovornom poslovanju i zaštiti okoliša. Ako ih ne poštuju, kompanijama s neto prometom većim od 450 milijuna eura prijeti kazna u visini do pet posto globalnog prihoda. "To je neprihvatljivo", rekao je u razgovoru za Financial Times, objavljenom 22. prosinca, katarski ministar za energetiku Saad al-Kaabi. "Ako u Europi mogu izgubiti pet posto generiranog prihoda, onda neću ići u Europu... Ne blefiram", poručio je katarski ministar u razgovoru. Ruski Gazprom zaključio je 2023. godinu s gubitkom od sedam milijardi dolara i pokušava nadoknaditi gubitak europskog tržišta okretanjem Aziji. Prema Reutersovim izračunima, ruska kompanija izvezla je ove godine cjevovodima u Europu 32 milijarde kubika plina, za 13.1 posto više nego lani. Rusija bi ove godine na izvozu plina u Europu preko Ukrajine mogla zaraditi oko pet milijardi dolara, prema prosječnoj prognozi ruske vlade o cijeni plina od 339 dolara za tisuću kubika. Ukrajina je na tranzitu ruskog plina zarađivala 800 milijuna dolara godišnje i najavila je znatno više naknade za domaći tranzit.